Glas Koncila:Župno zajedništvo u Sarvašu vraća život na spaljenu zemlju

Na području župe stanuje oko 4000 žitelja, od kojih je oko 1300 katolika. Iz godine u godinu u župi je više umrlih nego rođenih. Razlika između umrlih i rođenih u prosjeku je šest. Krizmanika bude 20-ak u generaciji, prvopričesnika oko 18 te 4-5 vjenčanja godišnje.

Župa u Sarvašu posvećena je Rođenju sv. Ivana Krstitelja, a župnik je Mario Brkić, prepoznatljiv u nadbiskupiji posebno po radu s mladima. Istodobno je glazbenik.

»Župa Sarvaš nalazi se uz državnu cestu prema Erdutu«, navodi župnik Brkić. »Pripada Osječkomu istočnomu dekanatu, a spominje se krajem 18. stoljeća. Tada je bilo selo naseljeno njemačkim žiteljima koji su u Sarvašu ostali sve do Drugoga svjetskoga rata. Nakon rata to su područje naseljavali Hrvati iz Zagorja i Like, manji broj Mađara i Srbi. U vrijeme Domovinskoga rata Srbi su okupirali selo i protjerali sve Hrvate. Progonstvo je trajalo od 1991. do 1998. kada su se Hrvati počeli vraćati u selo i obnavljati svoja ognjišta. Nakon rata u selo su se doselili i Hrvati iz Bačke.«

Župa Sarvaš uskoro slavi 250. obljetnicu svoga postojanja, no zbog etničke raznolikosti, isprekidane povijesti i česte promjene župnika i župnih upravitelja župa i mjesto nemaju neku vlastitost ni razvijenu tradiciju, kazao je župnik. Župi uz selo Sarvaš pripadaju Bijelo Brdo i Klisa. Druga dva sela većinski su naseljena srpskim stanovništvom. U Sarvašu je oko 1100 katolika, u Bijelom Brdu ih je stotinjak, a u Klisi petnaestak. Tako na području župe stanuje oko 4000 žitelja, od kojih je oko 1300 katolika. Iz godine u godinu u župi je više umrlih nego rođenih. Razlika između umrlih i rođenih u prosjeku je šest. Krizmanika bude 20-ak u generaciji, prvopričesnika oko 18 te 4-5 vjenčanja godišnje.

Cijeli članak možete pročitati na stranicama